Italiano

English

Français

Español

Русский

Polski

Português

Čeština

Hrvatski

Slovenščina

Sa svojim veličanstvenim i moćnim izgledom Kolosej, izvorno nazvan Flavijevi amfiteatar, smatra se jednim od glavnih simbola moći i goleme umjetničke i kulturne baštine naslijeđene iz Rimskog Carstva a s vremenom je postao jedan od legendarnih spomenika talijanske prijestolnice u cijelom svijetu.
Izgradnja je započela za vrijeme Flavijeve dinastije, koja je vladala Rimom od 69. do 96. godine: radovi su započeli pod Titom Flavijem Vespazijanom 70./72. godine, a završili su 80. godine za vrijeme vladavine njegova sina Tita. Dodatne su se intervencije provele pod Domicijanom otprilike deset godina poslije.
Mjesto odabrano za izgradnju bilo je područje između triju brda – Palatina, Celija i Eskvilina – gdje se prije nalazilo umjetno jezerce palače Domus Aurea, raskošne rezidencije koju je dao izgraditi Neron.
U Koloseju su se održavale raskošne i monumentalne predstave koje su rimskom narodu nudile trenutke velike zabave i opuštanja: od gladijatorskih borbi do uprizorenja tragedija i komedija inspiriranih klasičnim izvorima, od lova na egzotične i divlje životinje (venationes) do naumahija ili pomorskih bitaka.
Arhitektonska konstrukcija sadržava četiri reda od kojih se prva tri sastoje od lukova, a četvrti se dijeli na panele koji se izmjenjuju s prozorima. Zahvaljujući impresivnim dimenzijama – 189 metara dužine, 156 metara širine i 48 metara visine – u amfiteatar je moglo stati oko 50 000 gledatelja na tribine (cavea), tj. mramorne stepenice podijeljene na vodoravne sektore prekrivene platnom kako bi se publika zaštitila od kiše ili prejakog sunca.
UNESCO je 1980. godine uvrstio Kolosej na popis svjetske baštine s povijesnim središtem grada. Godine 2007., nakon provođenja međunarodnog natječaja, uvrstio se među „Sedam novih svjetskih čuda”.
Amfiteatar je i dio Arheološkog parka Koloseja, prostranog područja osnovanog 2017. u srcu Vječnog grada koje uključuje i Palatinsko brdo, Rimski forum, palaču Domus Aurea, Konstantinov luk i druga arheološka nalazišta velike povijesne i umjetničke vrijednosti.
Riječ je, dakle, o spomeniku koji stoji ne samo kao simbol kulture, umjetnosti i civilizacije Rimskog Carstva, već i cijelog zapadnog svijeta.
Remek-djela kao što je ovo treba zaštititi s najvećom pažnjom i da bi se potpuno mogla cijeniti, čak i nakon zalaska sunca, potrebna je visokoučinkovita umjetna rasvjeta kojom se, prije svega, čuva njihova vrijednost.
Primjenjujući svoje iskustvo u arhitektonskoj i muzejskoj rasvjeti društvo Disano vodilo je projekt osvjetljivanja poznatog rimskog amfiteatra u svoj njegovoj raskoši i veličanstvenosti. Konkretno, odabrali su se reflektori modela Rodio izrađeni prema karakterističnoj talijanskom umijeću po kojem je Italija poznata na međunarodnoj razini.
Minimalistički dizajn ovog rasvjetnog tijela, karakteriziran čistim linijama i jednostavnim oblikom, kombinira se s vrhunskom tehničkom izvedbom: svjetlosni su se izvori pažljivo odabrali i ispitali u laboratorijima društva kako bi se zajamčili visok uzvrat boje, znatna energetska ušteda tijekom dugog vijeka trajanja, ali i ravnomjerna i stalna emisija.
Osim toga, reflektori se opremaju sustavima s tehnologijom DALI kojima se omogućuju precizna kontrola i pametno i fleksibilno upravljanje svjetlom kako bi se moglo prilagoditi raznim potrebama primjene i kako bi se učinkovito i elegantno istaknuo spomenik.
Stoga, ako je cilj novog rasvjetnog sustava bio uljepšati dragocjeni Flavijev amfiteatar, Disanovim se reflektorima on i više nego ostvario: sada se Kolosej sa svojim bezvremenskim šarmom i bogatom poviješću može zadivljeno promatrati čak i pod zvijezdama u potpunoj sigurnosti.

Panattoni Park Bydgoszcz II

Kolosej „Flavijev amfiteatar”